3 Savjeta za prezentaciju financijskih podataka

Mnog financijske i računovodstvene prezentacije su obično suhe i dosadne u najboljem slučaju, zbunjujuće i nečitljive u najgorem slučaju. Najbolji komunikatori i prezenteri (npr. Warren Buffet) su u stanju govoriti o brojevima na način koji je jasan, zanimljiv i uvjerljiv. Kako bi što bolje prezentirali financijske i računovodstvene informacije managerima ili klijentima u nastavku dajemo tri savjeta za djelotvornije fiskalne poruke:

1. Nemojte se pretjerano fokusirati na brojeve. Vaš je posao da slušatelju objasnite informaciju što bolje kako se kod njega ne bi javilo pitanje: “dobro, i?”, “što sad?” ili “i dalje ne razumijem?!?”. Brojevi bi trebali biti iskorišteni samo za potporu vaših glavnih točaka.

2. Koristite metafore i analogije. Ne morate baš sve poetski ispolirati, ali korištenje metafora može vam pomoći da izbjegnete žargon koji je često razumljiv samo vama i koji obično poruku nejasno prenosi.

3. Budite iskreni i transparentni. Iskrenost ulijeva povjerenje u vašu publiku, ona se ne želi osjećati kao da nešto skrivate ili da pokušavate zagladiti loše vijesti.

izvor: Harvard Business Review, “Financial Communication, Warren Buffett Style” by Karen Berman and Joe Knight.

Intervju sa Dejanom Gostimirom na XBRL magazinu

Jučer je na XBRL Blog magazinu objavljen intervju sa Dejanom Gostimirom na temu XBRL-a u Hrvatskoj. U intervjuu se ukratko razgovara o stanju i XBRL osvještenosti u Hrvatskoj, budućnosti XBRL-a i trenutnoj upotrebi u Hrvatskoj. Čitav intervju možete pročitati ovdje.

Kako upravljati radnim danom u 3 koraka

Koliko puta vam se desilo da ste mislili kako imate odličan plan za današnji radni dan i kako vas ništa ne može omesti u njegovom ostvarenju. Ali, onda ste otvorili e-mail ili ste prošli pored kolege koji vas je nešto zamolio. Nakon toga je sve krenulo nizbrdo, vaš plan više nije bio pod vašom kontrolom i ostatak dana ste proveli u gašenju vatre. Vaš savršeno isplanirani dan pretvorio se u nekontrolirani kaos i opet ste po ne znam koji put umjesto kuhanog gableca jeli sendvič jer za normalnu pauzu nije bilo vremena. Kako bi sutra konačno otišli na kvalitetan gablec sa kolegama i u normalno vrijeme stigli kući dajemo 3 koraka kako bi ponovno svoj radni dan imali pod kontrolom:

  1. Napravite plan za današni dan. Prije nego što ujutro upalite svoj kompjuter provedite pet minuta kako bi u rokovnik ili na papir napisali što želite postići odnosno završiti u današnjem danu. Planirajte realno i upišite planirano vrijeme u Outlook ili u svoj kalendar kako bi konačni rezultat plana bilo izvršenje istog. Kada planirate, teže stvari stavite za izvršenje na početku dana.
  2. Iznova se fokusirajte. Svakih sat vremena rada zastanite na minutu sa poslom, pogledajte svoj plan. Zapitajte se da li ste bili produktini i što možete učiniti da slijedeći sat rada bude produktivan.
  3. Rekapitulirajte. Na kraju dana nakon što ste isključili svoj kompjuter rekapitulirajte svoj radni dan i zapitajte se što ste sve uspjeli ostvariti te što ćete sve sutra učiniti drugačije kako bi bili još uspiješniji.

Izvor:
- Harvard Business School Publishing
- “An 18-Minute Plan for Managing Your Day” by Peter Bregman

Forenzičko računovodstvo – Smanjenje interne revizije=povećanje pronevjera?

Nove statistike koje dolaze iz Amerike pokazuju da zaposlenici koji su radili u internim revizijama nisu uspjeli izbjeći otkaze te su tako njihove bivše kompanije postale sve više izložene rizicima pronevjera i prijevara.

Nova anketa koju je proveo Deloitte pokazuje da je 27% managera u Americi izvjestilo o smanjenju zaposlenih u odjelima interne revizije u zadnjih 18 mjeseci usprkos činjenici da su interni revizori unazad samo nekoliko godina sa pojavom Sarbanes-Oxley akta bili masovno zapošljavani.

Zbog navedenog, implikacije mogu biti zabrinjavajuće. Kao što sam pisao u prethodnim tekstovima na temu forenzičkog računovodstva, u vrijeme recesije rizik od pronevjera i prijevra u kompanijama raste iz razloga što ekonomsko okruženje stvara pritisak na managere i zaposlenike pa se može dogoditi da ljudi učine neke stvari koje ne bi smjeli. S obzirom na smanjenje zaposlenika u internoj reviziji navedeno se vrlo lako može dogoditi.

Rizik od pronevjere se povećava samim time što se u vrijeme recesije režu određeni troškovi kao na primjer putni troškovi. Zbog smanjenja tih troškova u kompanijama koje imaju svoje podružnice diljem regije ili svijeta dolazi do smanjene kontrole od strane interne revizije. Razlog tome je to što zbog smanjenih putnih troškova interna revizija ima manju mogućnost posjećivanja podružnica i vršenja direktne kontrole na licu mjesta. Smanjenjem troškova i smanjenjem zaposlenika interna revizija ima veliki problem u svojoj strategiji i načinu rada što za posljedicu ima kritične posljedice.

Deloitte-ova anketa nadalje pokazuje da usprkos smanjenju navedenih zaposlenika, 50% ispitanika koji uključuju direktore financija, predsjednike uprava, članove uprava i srednjeg managementa iz financija i risk managementa kažu da su strategije kompanija i etični programi vrlo jaki, 36% kaže da su na srednjoj razini.

Mnoge kompanije su prije nekoliko godina uvele razne programe i strategije risk managementa koji se tiču smanjenja rizika od pronevjera. Danas te iste kompanije zbog navedenih programa misle da su sigurne, no izgleda da nešto propuštaju a to je stvarno testiranje, revizija te aktivni monitoring transakcija kompanije.

Na pitanje da li će smanjenje zaposlenih u internoj reviziji stvarno dovesti do pronevjera i prijevara unutar kompanije dobiti ćemo odgovor tek za nekoliko godina jer toliko je potrebno da moguće pronevjere ugledaju svjetlo dana.

Na sve navedeno domaće kompanije bi trebale obratiti pažnju kako bi smanjile rizik te ponešto naučile iz svjetskih trendova.

Točka pokrića (break-even point)

Osoba koja je odlučlia postati poduzetnik i pokrenuti vlastiti posao obično se pita „Kada ću u svom poslu početi stvarati profit od prodaje?“. Tvrtke koje već posluju godinama ali su pretrpjele teške godine poslovanja ili ih je zahvatila recesija mogu se zapitati isto pitanje kao i poduzetnik na početku teksta. Kako bi dobili odgovor na ovo četo postavljeno pitanje poduzetnici i tvrtke moraju posegnuti za vrlo jednostavnim alatom odnosno izračunom koji se naziva analiza točke pokrića (brak-even point).

Točka pokrića ili break-even point daje informaciju u kojem trenutku se prihodi izravnavaju sa rashodima odnosno u kojem razdoblju su prihodi jednaki rashodima što za rezultat ima poslovanje na nuli. Nakon točke pokrića prihodi počinju rasti i tvrtka ostavruje dobit (slika 1).

Slika 1 – Točka pokrića (izvor: answers.com)

Slika 1 – Točka pokrića (izvor: answers.com)

Svako poslovanje koje je negativno odnosno koje nije dostiglo točku pokrića je loše. Kako bi se takvo poslovanje dovelo na nulu odnosno do točke pokrića trebalo bi razmotriti povećanje cijene usluge ili proizvoda, smanjivanje varijabilnih troškova poslovanja i smanjivanje fiksnih troškova.

Točka pokrića se može izračunavati na slijedeći način:

1. Količinska točka pokrića

KTP = {FT/(JPC-VTJ)}

KTP = Količinska točka pokrića
FT = Ukupni fiksni troškovi
JPC = Jedinična neto prodajna cijena
JVT = Jedinični varijabilni trošak

2. Financijska točka pokrića

FTP = KTP x JPC

FTP = Financijska točka pokrića
KTP = Količinska točka pokrića
JPC = Jedinična neto prodajna cijena

Prati

Get every new post delivered to your Inbox.